Vlada je 29. srpnja 2025. donijela odluku o raspisivanju prijevremenih lokalnih izbora u sedam gradova u kojima su aktualne uprave pale zbog konstruktivnih glasova nedovjerenja ili su gradonačelnici podnijeli ostavku. Izbori su zakazani za 2. studenog 2025., a kampanja je već uzela maha unatoč neformalnom moratoriju koji stranke načelno poštuju do rujna.
Gradovi pod povećalom: Analiza lokalnih aritmetika
Sedam gradova u kojima se održavaju izbori razlikuje se po veličini, demografiji i dominantnoj političkoj kulturi. Najznačajniji su Split (treći grad po veličini, s nestabilnom predsjednikovom koalicijom), Varaždin (ekonomski snažan, s tradicijom promjenjivih koalicija) i Slavonski Brod (demografski i ekonomski izazovan grad u kojemu su politike zapošljavanja i razvoja ključne teme).
U Splitu istraživanje agencije Ipsos iz srpnja 2025. pokazuje da nijedan kandidat ne bi prošao u prvom krugu: aktualni v.d. gradonačelnik bilježi 28 posto, kandidat SDP-a 24 posto, a nezavisni kandidat poduprt lokalom listom 19 posto, uz 29 posto neodlučnih. Gotovo identičan scenarij drugog kruga s nepredvidljivim ishodom vidljiv je i u Varaždinu.
Stranačke strategije: Između lojalnosti centru i lokalne autonomije
HDZ nastupa s kombinacijom provjerenih lokalnih kadrova i centralnih kandidata koje je stranačko vodstvo „spustilo" na određene gradove. Analitičari primjećuju da ova taktika donosi mix rezultata – u manjim gradovima s jačom stranačkom strukturom funkcionira, ali u urbanijim sredinama može djelovati kao nametnuta lista bez korijena u lokalnoj zajednici.
SDP ulazi s ambicijom da lokalne izbore pretvori u test legitimnosti vlasti na nacionalnoj razini, što je rizičan okvir jer lošiji lokalni rezultati mogu pojačati unutarstranački pritisak na vodstvo. Stranka je potpisala predizborne sporazume s dva manja lijevocentristička pokreta, pokušavajući skovati široku progresivnu koaliciju.
Nezavisne liste i lokalni pokreti bilježe rastuće biračko povjerenje, posebno u srednje velikim gradovima. Istraživanja sustavno pokazuju da birači u lokalnim izborima daleko više vrednuju prepoznatljivost kandidata u zajednici od stranačkog predznaka.
„Lokalni izbori su referendum o lokalnom upravljanju, ne o Vladi. Stranke koje tu liniju zamute – koje od gradonačelničkih kampanja prave proxy za državnu politiku – obično plaćaju cijenu na izlaznosti i preferencijama."
— doc. dr. Berto Šalaj, Fakultet političkih znanosti, Zagreb
Ključne teme kampanje: Komunalni problemi ispred ideologije
Istraživanje stavova glasača u svih sedam gradova koje je proveo Crobarometar u srpnju 2025. pokazuje konzistentan obrazac: komunalna infrastruktura i stanovanje (42% navodi kao prioritet), zapošljavanje i ekonomski razvoj (37%) te transparentnost lokalne uprave (31%) daleko su ispred ideoloških tema koje dominiraju nacionalnom politikom.
Stanovanje je posebno eksplozivna tema u Splitu, gdje su prosječne cijene stanova porasle za 67 posto u posljednjih pet godina, a najamnine su gotovo istisnule mlade i srednji sloj iz gradskog jezgra. Svaki od kandidata nudi paket mjera stambene politike, ali stručnjaci ocjenjuju da su ovlasti i finansijski kapaciteti gradova ograničeni bez sustavnih promjena na nacionalnoj razini.
Izlaznost: Ključna nepoznanica
U prethodnim lokalnim izborima 2021. izlaznost u ovim gradovima kretala se između 32 i 47 posto, s jasnim trendom pada u urbanim sredinama. Analitičari predviđaju izlaznost od 35–42 posto u studenom, uz napomenu da mobilizacijski kapacitet stranaka i rezonantnost lokalnih tema mogu značajno pomaknuti tu procjenu.
Majura će nastaviti pratiti razvoj kampanje kroz dubinske analize i aktualne izvještaje sve do dana glasanja i obrade rezultata.