Europski parlament izglasao rekordni fond za klimatsku prilagodbu infrastrukture – što to znači za Hrvatsku

Europski parlament izglasao je 3. kolovoza 2025. uspostavu novog Instrumenta klimatske otpornosti infrastrukture (Resilient Infrastructure Climate Instrument – RICI) s ukupnom alokacijom od 2,3 milijarde eura za programsko razdoblje 2025.–2030. Odluku je podržalo 427 zastupnika, 189 je bilo protiv, a 47 suzdržanih. Formalno potpisivanje uredbe od strane Vijeća EU-a očekuje se u rujnu 2025.

Što financira novi instrument?

RICI je namijenjen isključivo adaptacijskim projektima – dakle ne izgradnji novih kapaciteta, već prilagodbi postojeće infrastrukture na klimatske rizike. Prihvatljive kategorije projekata uključuju:

• Protupoplavna zaštita prometne infrastrukture (ceste, pruge, mostovi) u zonama povećanog rizika
• Obnova i klimatsko osiguranje vodoopskrbnih i kanalizacijskih sustava
• Otpornost energetskih mreža na ekstremne temperatursne događaje
• Zaštita obalnih zona i lučke infrastrukture od erozije i porasta razine mora
• Digitalna infrastruktura za upravljanje katastrofama i rani sustavi upozorenja

Indikativna alokacija za Hrvatsku

Temeljem prethodnih pregovora o nacionalnim kovertama, Hrvatska može računati na indikativnu alokaciju od 97 do 115 milijuna eura iz RICI-ja, ovisno o konačnoj metodologiji distribucije koju će Komisija finalizirati do listopada 2025. To je ekvivalentno otprilike 4,2–5,0 posto ukupnih sredstava fonda.

Ključni projekti koji su već identificirani na nacionalnoj razini i koji bi mogli aplicirati uključuju: rekonstrukciju dionice A1 kroz Gorski kotar (osjetljivo na poplave i snijeg), obnovu vodoopskrbnog sustava u Dalmaciji (ovisnost o kišnici), te zaštitu riječkih lučkih terminala od olujnih valova.

Administrativni kapaciteti: Ključni uvjet

Stručnjaci su suglasni da je tehnički dio – identificirati projekte – lakši od administrativnog. Hrvatska je u prethodnom programskom razdoblju 2014.–2020. imala jednu od nižih stopa apsorpcije fondova za infrastrukturne projekte u prvih pet godina (38 posto), premda se situacija dramatično poboljšala u fazi 2018.–2023.

„Ključno pitanje nije hoće li Hrvatska dobiti novac, već ima li administrativne kapacitete da ga pravovremeno i transparentno iskoristiti. RICI ima kompleksnu metodologiju prihvatljivosti – projektanti trebaju dokazati klimatsku ranjivost i klimatski doprinos, što zahtijeva stručne teme koje javna tijela u RH za sada nemaju sustavno razvijene."

— Željka Perić, analitičarka EU fondova, Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO)

Politički i geopolitički kontekst

Usvajanje RICI-ja dolazi u kontekstu šire EU strategije zelene tranzicije i povećanog pritiska na države članice da dostave aktualizirane Nacionalne planove klimatske prilagodbe (NAPCA). Hrvatska je svoju prvu verziju dostavila 2023., ali Komisija je zatražila reviziju u pogledu specifičnih ciljnih vrijednosti i metodologije praćenja.

Na geopolitičkoj razini, fond je dio europskog odgovora na infrastrukturne investicije u jugoistočnoj Europi, gdje se natječe s inicijativama iz trećih zemalja. Bruxelles posebno naglašava važnost jačanja otpornosti infrastrukture na europskoj periferiji, uključujući jadranski koridor koji je od strateške prometne i energetske važnosti.

Što slijedi?

Nakon formalne objave Uredbe u Službenom listu EU-a (očekuje se u listopadu 2025.), Komisija će pokrenuti prvi poziv na dostavu projektnih prijedloga u prvom kvartalu 2026. Nacionalna tijela imaju rok do 31. ožujka 2026. za uspostavu upravljačkih struktura i otvaranje nacionalnih prozora za aplikacije.

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine najavilo je osnivanje posebnog tima za RICI koordinaciju, no detalji implementacijske strukture za sada nisu javno objavljeni.