Proračun 2026.: Socijalna ulaganja ili fiskalna disciplina?

Vlada Republike Hrvatske uputila je 24. srpnja 2025. u saborsku proceduru prijedlog državnog proračuna za 2026. godinu s ukupnim prihodima od 29,4 milijarde eura i rashodima od 31,1 milijarde eura, što znači planirani deficit od 1,7 milijardi eura, odnosno 2,4 posto procijenjenog BDP-a. Dokument je odmah izazvao žestoku javnu i stručnu raspravu o ravnoteži između socijalnih obaveza i fiskalne konsolidacije.

Struktura prihoda: Rast poreznih prihoda

Ministarstvo financija projicira ukupne porezne prihode od 21,8 milijardi eura, što je povećanje od 6,3 posto u odnosu na revidiranu procjenu za 2025. Prihodi od PDV-a projektovani su na 9,7 milijardi eura (+5,1%), a prihodi od poreza na dohodak i dobit na 4,4 milijarde eura (+8,9%), reflektirajući rast nominalnih plaća i korporativne profitabilnosti.

Neporezni prihodi, uključujući dividende državnih poduzeća i prihode od imovine, projektovani su na 3,2 milijarde eura, dok se EU transferi – uključujući redovne strukturne fondove i NPOO tranše – procjenjuju na 4,4 milijarde eura.

Rashodi: Socijalni sektor kao dominantna stavka

Socijalna zaštita i mirovine čine 44,8 posto ukupnih proračunskih rashoda – zajedno 13,9 milijardi eura. Mirovine rastu za 9,2 posto zbog kombinirane primjene mirovinskog indeksa (inflacija + rast plaća), što je natprosječni rast koji uvodi dugoročne strukturne troškove. Zdravstvo dobiva 4,1 milijardu eura (+11,4%), s naglaskom na izgradnju novih bolnica u Rijeci i Osijeku te nabavku medicinske opreme.

Obrazovanje je planirano s 2,9 milijardi eura (+7,8%), pri čemu ministrica obrazovanja naglašava da je prioritet digitalizacija škola i povećanje plaća nastavnog osoblja. Infrastruktura i kapitalna ulaganja iznose 3,7 milijardi eura, od kojih je 2,1 milijarda vezana uz EU sufinancirane projekte.

Fiskalna odgovornost vs. predizborni kontekst

Ekonomisti Instituta za javne financije upozorili su da planirana razina rashoda nije u potpunosti konzistentna s fiskalnim pravilima EU i Pakta o stabilnosti i rastu. Prema OECD-u, strukturni deficit Hrvatske u 2026. mogao bi biti viši od nominalnog, budući da velik dio prihoda ovisi o cikličkim čimbenicima poput turizma i nekretnina.

„Proračun za 2026. sadrži dobru volju prema gotovo svakom segmentu biračkog tijela, ali pitanje je kako ćemo financirati te obveze kada turistička konjunktura jednog dana oslabi. Sada je pravi trenutak za strukturne reforme, a ne konsolidiranu potrošnju."

— prof. dr. Vjekoslav Bratić, Institut za javne financije

Oporba zamjera Vladi ekspanzivnu fiskalnu poziciju uoči lokalnih izbora 2026. godine, sugestivno nazvavši dokument „predizbornim proračunom". Vladini dužnosnici odbacuju tu ocjenu, ističući da su sve projekcije usklađene s Programom konvergencije koji je odobrila Europska komisija.

Javni dug i tržišna reakcija

Projicirani javni dug za kraj 2026. iznosi 59,8 posto BDP-a, što je pad s 61,4 posto na kraju 2025. Hrvatska u 2025. provodi pozitivnu dinamiku razduživanja zahvaljujući nominalnom rastu BDP-a koji je viši od kamatnih troškova. Agencija Fitch Ratings potvrdila je u srpnju 2025. kreditni rejting RH na razini BBB+ s pozitivnim izgledima.

Kamatni troškovi za refinanciranje i opsluживanje duga projektovani su na 872 milijuna eura, što je pad od 4,2 posto zbog povoljnijih uvjeta refinanciranja na europskim kapitalnim tržištima nakon stabiliзacije kamatnih stopa ECB-a.

Reakcije međunarodnih institucija

MMF je u svom Članku IV konzultaciji iz lipnja 2025. preporučio Hrvatskoj da ograniči rast plaća u javnom sektoru na razini produktivnosti i da uvede čvršće proračunske regule za lokalne jedinice. Europska komisija u Fiskalnom nadzornom izvješću ocjenjuje da je Hrvatska na umjerenom fiskalnom riziku, ali da strukturne reforme mirovinskog sustava i zaposlenosti moraju postati prioritet.

Parlamentarna procedura i vremenski okvir

Saborski odbor za financije i državni proračun razmatra prijedlog od 5. kolovoza 2025., s plenarnom raspravom predviđenom za rujan. Glasanje o proračunu predviđeno je za 30. listopada 2025., s rokom primjene od 1. siječnja 2026. Vladina koalicija raspolaže s 82 od 151 zastupničkog mjesta, što osigurava parlamentarnu većinu, no s obzirom na pritiske koalicijskih partnera, moguće su izmjene u rashodnoj strukturi.