Prema prethodnim procjenama Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljenim 31. srpnja 2025., bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske porastao je u realnom iskazu za 3,1 posto u drugom tromjesečju 2025. u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Rast je premašio medijalne tržišne prognoze od 2,4 posto i nastavlja niz uzastopnih pozitivnih kvartala koji traje od prvog tromjesečja 2021.

Struktura rasta: Turizam kao nosivi stup

Kao i u prethodnim godinama, turistički sektor ostaje dominantni motor rasta. U prvoj polovini 2025. Hrvatska je zabilježila 12,4 posto više noćenja stranih gostiju u usporedbi s rekordnom 2024. godinom, s ukupno 48,7 milijuna noćenja u šest mjeseci. Prihodi od turizma u lipnju 2025. dostigli su 3,1 milijardu eura – što je povećanje od 9,7 posto u nominalnom iskazu.

Snažan turistički pritok odražava se kroz aktivnost u uslužnim djelatnostima (rast od 4,8 posto), ugostiteljstvu (+6,2%) i maloprodaji na jadranskom pojasu. Međutim, ekonomisti upozoravaju da strukturna ovisnost o sezonskom turizmu ostaje ključna dugoročna ranjivost.

„Turizam je izvrstan generator prihoda, ali ne smijemo ga zamijeniti za diversificiranu ekonomsku strukturu. Hrvatska treba strateški investirati u prerađivačku industriju i digitalne usluge ako želi održiv rast izvan sezone."

— prof. dr. Neven Vidaković, Ekonomski fakultet Zagreb

Izvoz roba: Rast u prerađivačkom sektoru

Izvoz roba porastao je za 5,8 posto, s posebno snažnim rezultatima u farmaceutici (+14,3%), brodogradnji (+9,1%) i elektrotehničkim komponentama (+7,6%). Udio prerađivačke industrije u ukupnom izvozu porastao je na 37,4 posto, što je najviša razina od 2018. godine.

Uvoz je istovremeno porastao za 4,2 posto, uglavnom zbog kapitalnih dobara za infrastrukturne projekte sufinancirane iz EU fondova, čime je saldo vanjskotrgovinske bilance ostao pozitivan u travnju i lipnju.

Ključni pokazatelji Q2 2025.

Rast BDP-a: +3,1% · Rast zaposlenosti: +1,9% · Inflacija (VI.): 2,7% · Turistička noćenja: +12,4% · Izvoz roba: +5,8%

Domaća potrošnja i tržište rada

Privatna potrošnja kućanstava porasla je za 2,7 posto, potaknuta rastom realnih plaća (prosječna neto plaća u lipnju 2025. iznosila je 1.247 eura, rast od 5,1% nominalno), niskim stopama nezaposlenosti i povećanjem minimalnih socijalnih naknada. Stopa nezaposlenosti pala je na 5,8 posto – najnižu razinu od stjecanja neovisnosti.

Vladini transferi i povećanje mirovina za 8,5 posto također su doprinijeli potrošnji, posebno u starijim dobnim kohortama i ruralnim područjima koja su ranije bila izvan turističke konjunkture.

Investicije i apsorpcija EU fondova

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 7,4 posto, s nastavkom jakih ulaganja u prometnu infrastrukturu (autoceste A2 i A5, lukama Rijeka i Split), energetsku tranziciju (solarne farme i mreža punjenja e-vozila) te javne zdravstvene objekte.

Do kraja lipnja 2025. Hrvatska je isplatila 4,8 milijardi eura iz NPOO-a (Nacionalnog plana oporavka i otpornosti), što je 62 posto ukupnih alokacija. Ministarstvo financija projicira da će ukupna apsorpcija dosegnuti 80 posto do kraja 2025., što bi bio najbrži tempo apsorpcije od ulaska u EU.

Rizici i ograničenja

Unatoč snažnim brojevima, ekonomisti identificiraju nekoliko strukturnih rizika:

  • Demografska kontrakcija – bez povratka dijaspore i aktivnijih imigracionih politika, Hrvatska do 2030. može izgubiti 8-12 posto radne snage u produktivnoj dobi.
  • Inflacija usluga – cijene usluga porasle su za 5,3 posto u lipnju, što erodi realnu kupovnu moć i može ugroziti konkurentnost turizma.
  • Ovisnost o EU transferima – visoka razina javnih investicija dijelom ovisi o jednokratnim EU sredstvima iz NPOO-a, a strukturna produktivnost javnog sektora ostaje ispod EU prosjeka.
  • Vanjski šokovi – Hrvatska ostaje ranjiva na usporavanje globalnih ili europskih ekonomija, posebno Njemačke kao ključnog tržišta za izvoz.

Projekcije za drugu polovinu 2025.

Hrvatska narodna banka (HNB) zadržala je prognozu rasta BDP-a za cjelovitu 2025. godinu na razini od 2,9 posto, uz napomenu da bi iznadprosječna turistička sezona mogla podignuti procjenu na 3,2-3,4 posto. Europska komisija projicira rast od 2,8 posto za Hrvatsku, dok MMF predviđa 3,0 posto.

Analitičari su složni da će ključni testovi ekonomske otpornosti doći u četvrtom tromjesečju, kada sezonski turistički prihodi opадnu, a vidljivost fiskalnih mjera za 2026. godinu postane jasnija kroz parlamentarnu raspravu o proračunu.