Vlada predstavila plan digitalizacije javnih usluga: Ambiciozan nacrt, ali hoće li ga poduprijeti kapaciteti?

Vlada Republike Hrvatske usvojila je 31. srpnja 2025. Nacionalni program digitalizacije javnih usluga za razdoblje 2025.–2027. Dokument predviđa prebacivanje 142 ključne državne usluge na digitalne kanale, uvođenje centraliziranog portala e-Hrvatska kao jedinstvene točke ulaska te investiciju od 480 milijuna eura, od čega dvije trećine iz EU fondova.

Što plan predviđa: prioritetne usluge i rokovi

U prvoj fazi (do 30. lipnja 2026.) digitalizirat će se usluge s najvišim volumenom transakcija: osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole, prometne i građevinske dozvole, porezne prijave i zdravstveni uputnici. Ministarstvo uprave procijenilo je da ove usluge trenutačno čine 73 posto svih fizičkih posjeta upravnim šalterima godišnje – ukupno oko 11,4 milijuna transakcija.

U drugoj fazi (do 31. prosinca 2027.) digitaliziraju se sudski registri, katastar, socijalna davanja, evidencije o zapošljavanju i cijeli sustav javnih nabava ispod europskog praga.

Gdje stoji Hrvatska na EU ljestvici?

Prema DESI indeksu (Digital Economy and Society Index) za 2024. godinu, Hrvatska se nalazi na 21. mjestu od 27 država EU-a u dimenziji digitalnih javnih usluga. Osobito slabi rezultati zabilježeni su u kategoriji dostupnosti e-usluga za poduzetništvo i u interoperabilnosti između državnih registara.

Za usporedbu, Estonija, nordijske zemlje i Malta već godinama provode digitalne transakcije s više od 90 posto građana. Hrvatska trenutačno ima 44 posto građana koji koriste e-usluge – ispod EU prosjeka od 58 posto.

„Plan je tehnički dobro strukturiran, ali previđa da je najveća prepreka digitalizacije kultura, a ne tehnologija. Digitalnu pismenost ne možete implementirati dekretom – to zahtijeva višegodišnju edukacijsku strategiju."

— doc. dr. Vlatko Čerić, FER Zagreb, stručnjak za e-upravu

Ključni izazovi: kadrovi, zakoni i povjerenje

IT kadrovi u javnom sektoru – Ministarstvo uprave procijenilo je da za provedbu plana treba zaposliti 380 novih IT stručnjaka u tijelima državne uprave. Problem je da javni sektor teže konkurira privatnom u privlačenju IT talenata zbog razlike u plaćama – prosječna plaća IT stručnjaka u državnoj upravi (1.840 €/mj.) niža je od privatnog sektora (2.650 €/mj.) za 44 posto.

Zakonska infrastruktura – Studija Vijeća za digitalnu transformaciju identificirala je 67 zakona koji sadrže odredbe o fizičkom dostavljanju dokumenata ili rukopisu potpisu, koji koče potpunu digitalizaciju. Izmjene svih tih zakona zahtijevaju parlamentarni postupak koji sam po sebi traje prosječno 14 do 20 mjeseci.

Digitalna pismenost i isključenost – 22 posto odrasle populacije u Hrvatskoj ima osnovne ili nikakve digitalne kompetencije, s posebno visoke stope u starijim dobnim skupinama i ruralnim područjima. Plan predviđa otvaranje 28 novih „digitalni punktova" u manjim gradovima, ali stručnjaci smatraju da je to nedovoljno bez sustavne edukacijske podrške.

Iskustva prethodnih naraštaja e-uprave

Hrvatska je imala ranijih pokušaja digitalizacije koji su rezultirali fragmentiranim rješenjima: portali e-Porezna, e-Zdravstvo i e-Matičar funkcioniraju samostalno, bez interoperabilnosti. Korisnik koji treba npr. promijeniti adresu stanovanja i ažurirati podatke u zdravstvenom sustavu i poreznoj upravi i dalje mora prolaziti kroz zasebne postupke na zasebnim platformama.

Novi plan najavljivao je stvaranje jedinstvene digitalne osobne identifikacije (DigID) koji bi bio interoperabilan s eIDAS standardom EU-a, ali detalji implementacije za sada ostaju nejasni.

Zaključak: Potrebna je volja i kontinuitet

Digitalizacija javne uprave nije samo tehnički, već i politički i kulturni projekt. Hrvatska je u prošlosti imala dobre planove koji su ostajali na papiru zbog smjene vlada, rezanja proračuna ili birokratskih otpora. Hoće li ovaj plan završiti drugačije ovisi o tome hoće li imati politički kontinuitet i dostatna sredstva – pitanje koje će se lakše moći procijeniti godinu dana od donošenja.